Wšědna woknješička
Wšědna woknješička (Fritillaria meleagris) | |
systematika | |
---|---|
Domena | Eukaryoty |
Swět | Rostlinstwo |
rjadownja: | Krytosymjenjak (Magnoliopsida) |
Monokotyledony | |
rjad: | (Liliales) |
swójba: | Lilijowe rostliny (Liliaceae) |
podswójba: | Lilioideae |
ród: | Carjownica[1][2] (Fritillaria) |
družina: | Wšědna woknješička |
wědomostne mjeno | |
Fritillaria meleagris | |
L. | |
Wšědna woknješička (Fritillaria meleagris) je rostlina ze swójby lilijowych rostlinow (Liliaceae). Dalše serbske mjeno je woknate róže.
Wopis wobdźěłać
Wšědna woknješička je trajne zelo, kotrež docpěwa wysokosć wot 15 hač do 30 cm.
Cybla je nimale kulowata.
Łopjena wobdźěłać
Stołpiki njesu na hornjej połojcy štyri hač šěsć rynojtych, šěrozelenych, maksimalnje 1 cm šěrokich, měnjatych łopjenow. Wone su linealne.
Kćenja wobdźěłać
Kćěje wot apryla hač do meje. Wisace kćenja je brjuchate-zwonojte, kaž šachownica mustrowane purpurčerwjene a běłe blakate. Wone steja po jednym, rědko po dwěmaj hač po třoch a docpěwaja dołhosć wot 3 hač do 4 cm a šěrokosć wot něhdźe 2 cm. Kćenjowe łopješka su tupje na kónčkach zhibnjene a njesu na znutřkownym boku podołhostnu brózdu, kotraž wobsahuje dosć nektara, kotryž pčoły a čmjeły přiwabjuja. Pěsta je třilapata.
Stejnišćo wobdźěłać
Rosće na njehnojenych, nic před aprylu syčenych powodźenskich abo mokrych łukach. Wona tež na bahnojtych łučinowych łukach wustupuje.
Rozšěrjenje wobdźěłać
Rostlina je w južnej Skandinawiskej, srjedźnej a južnej Europje rozšěrjena.
Wužiwanje wobdźěłać
Noty wobdźěłać
- ↑ Pawoł Völkel: Prawopisny słownik hornjoserbskeje rěče. Hornjoserbsko-němski słownik. Ludowe nakładnistwo Domowina, Budyšin 2005, ISBN 3-7420-1920-1, str. 59.
- ↑ W internetowym słowniku: Kaiserkrone
Žórła wobdźěłać
- Schauer - Caspari: Pflanzenführer für unterwegs, ISBN 978-3-8354-0354-3, 2. nakład, 2008, strona 198 (němsce)
- Spohn, Aichele, Golte-Bechtle, Spohn: Was blüht denn da? Kosmos Naturführer (2008), ISBN 978-3-440-11379-0, strona 72 (němsce)
- Brankačk, Jurij: Wobrazowy słownik hornjoserbskich rostlinskich mjenow na CD ROM. Rěčny centrum WITAJ, wudaće za serbske šule. Budyšin 2005.
- Kubát, K. (Hlavní editor): Klíč ke květeně České republiky. Academia, Praha (2002)
- Lajnert, Jan: Rostlinske mjena. Serbske. Němske. Łaćanske. Rjadowane po přirodnym systemje. Volk und Wissen Volkseigener Verlag Berlin (1954)
- Rězak, Filip: Němsko-serbski wšowědny słownik hornjołužiskeje rěče. Donnerhak, Budyšin (1920)