Łužiske hory: Rozdźěl mjez wersijomaj

Inhalt gelöscht Inhalt hinzugefügt
SKeine Bearbeitungszusammenfassung
SKeine Bearbeitungszusammenfassung
 
Rjadka 5:
== Geologija ==
[[Dataja:Kottmaransicht von Ebersbach aus 071013.jpg|thumb|Napohlad Kotmarja wot Habrachćic]]
Łužiske hory su najwjetša [[Granit|granitowa]] kónčina w srjedźnej Europje. Tuta saha tež hišće dźensa hač do pólskeho teritorija Hornjeje Łužicy na wuchod wot [[Łužiska Nysa|Łužiskeje Nysy]]. Byrnjež kamjenizny poprawom geologisce [[granodiorit]]y byli, je so tola pomjenowanje Łužiski granit zadomił. Wottwarjowachu a wottwarjuja so jón we wjacorych skałach a su jako přirodne dźěłowizny daloko rozšěrjnerozšěrjene.
 
Jasnje młódše hač granity su zbytki staršich wulkanow z [[tercier]]a. Dołhi rjećaz wulkaniskich horow wot [[Čěske Srjedźohoriny|Čěskich Srjedźohorin]] přez [[Łužiske horiny]] pokročuje so we Łužiskich horach hač k [[Łužiska Nysa|Łužiskej Nysy]]. Tajke [[bazalt]]owe hory su na př. [[Kotmar]], [[Lubijska hora]] a [[Sedło (hora)|Sedło]].
Rjadka 12:
 
== Topografiske wopisanje ==
Powjerchowe formy su jasnje rozčłonkowane. Łužiske hory zestajeja so z třoch hórskich pasmow, kotrež běža wot wuchoda do zapada. Mjez nimi ležetejležitej dwě šěrokej dólnej wani. ''Najsewjerniši hórski rjećaz'' stupa nahle z Łužiskich honow horje. Najmarkantniše hory wot wuchoda do zapada su [[Rubježny hród]] pola [[Dažink]]a (541 m), [[Čornobóh]] (556 m), [[Lubin (hora)|Lubin]] (432 m), [[Mnišonc (hora)|Mnišonc]] (447m), [[Wulki Pichow]] (499 m), [[Honak]] (němsce: ''Hoher Hahn'') pola [[Trjechow]]a (446 m) a [[Pinč]] (němsce ''Klosterberg'') pola [[Zemicy-Tumicy|Zemic-Tumic]] (394 m).
 
Na juhu wot jich leža w dólnej wani: [[Kumwałd]], [[Wjelećin]] a [[Wjazońca (gmejna)|Wjazońca]]. ''Druhi hórski rjećaz'' rozpřestrěwa so wot [[Běłobóh|Běłoboha]] (499 m) přez [[Pikowska hora|Pikowsku horu]] (486 m), [[Chołmy]] (487 m), [[Weifaer Höhe]] (505 m) do [[Sokolnik]]a, kotryž je z 589 metrami najwyše wuhorbjenje Łužiskich hór.
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije