Maltašćina: Rozdźěl mjez wersijomaj

Inhalt gelöscht Inhalt hinzugefügt
SKeine Bearbeitungszusammenfassung
SKeine Bearbeitungszusammenfassung
 
Rjadka 18:
Maltašćina je z maghrebskeje arabšćiny nastawała, je so pak mjeztym k samostatnej rěči ze swójskej syntaksu a fonologiju wuwiwała. Słowoskład je jara wot italšćiny wobwliwowany. Fenicisko-puniske słowa so hišće w jednotliwych mjenach městnow namakaja. Dla něhdźe 180-lětneje fazy bjez wobsydlenja w 9./10. lětstotkomaj so njemóže pak žana kontinuita fenicisko-puniskeje rěče k maltašćinje akceptować.
 
Za čas arabskeho zdobyća a nowowobsydlowanje wot lěta 870 je maltašćina z arabšćiny nastawała. Z přejimanju knjejstwa přez katolski rjad Johanitow w lěće 1530 so je italšćina k dominantnej rěči wuwiwała. Wot lěta 1814 bě Malta britiska krónkolonija a jendźelšćina wuwiwaše so k hamtskej rěči, tak zo jenož hornja woršta dale italsce rěčeše. W lěće 1914 su [[Jendźelčan|Jendźelčenjo]] łaćonski alfabet za maltašćinu zawjedli, w lěće 1924 wudawachu prěnje prawopisne prawidła. W lěće 1934 sta so maltašćina oficielnje z druhej hamtskej rěu nimo jendźelšćiny, mjeztym zo zhubi italšćina swoje předprawa po wustawje.
 
== Alfabet a wurěkowanje ==
Jako jenička semitiska rěč pisa so maltašćina z łaćonskimi pismikami[[pismik]]ami, wobsedźi pak wosebite znamješka Ċ/ċ, Ġ/ġ, Ħ/ħ a Ż/ż a [[digraf]] Għ/għ, kotryž so tež kaž swójski pismik wobjednawa. Pismikaj c a y falujetej.
 
Při wurěkowanju wobkedźbuj (IPA-zwukowe pismo):
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije