Armenšćina: Rozdźěl mjez wersijomaj

Inhalt gelöscht Inhalt hinzugefügt
SKeine Bearbeitungszusammenfassung
SKeine Bearbeitungszusammenfassung
Rjadka 15:
|wikipedija=hy
}}
'''Armenšćina''' ({{wrěči|hy}} Հայերեն / ''Hajeren'') je [[Indoeuropske rěče|indoeuropska rěč]], kotraž so hłownje w [[Armenska|Armenskej]] rěči, hdźež słuži jako hamtska rěč.
 
Armensce rěči něhdźe 6,7 milionow ludźi, nimo w Armenskej tež w [[Azerbajdźan]]je (wosebje w [[Nahórski Karabach|Nahórskim Karabachu]]), na [[Cypern]]je, w [[Iran]]je, [[Irak]]u, [[Israel]]u, [[Jordaniska|Jordaniskej]], [[Libanon]]je a [[Syriska|Syriskej]]. Do [[Genocid Armenjanow|genocida]] lěta [[1915]] rěčeše so tež we wulkim dźělu dźensnišeje wuchodneje [[Turkowska|Turkowskeje]] armensce.
 
Armenšćina je rěč armenskeho naroda. Wjele Armenjanow je dźensa w [[diaspora|diasporje]] žiwych. Armenšćina drje eksistuje znajmjeńša ze 6. lětstotka do Chrystusa, prěnje dokumenty w klasiskej rěči (''grabar'') pak pochadźeja hakle z časa po zawjedźenju [[armenske pismo|armenskeho pisma]] na spočatku [[5. lětstotka]] přez [[Mestrop Maštoc|Mesropa Maštoce]]. Z grabara, kotryž so hač do dźensnišeho jako cyrkwinska a liturgiska rěč armenskich křesćanow wužiwa, je w běhu lětstotkow nastała tak mjenowana „laiska“ rěč (''ašxarhabar'').
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije