Uralske rěče: Rozdźěl mjez wersijomaj

Inhalt gelöscht Inhalt hinzugefügt
Dexbot (diskusija | přinoški)
S Removing Link GA template (handled by wikidata)
SKeine Bearbeitungszusammenfassung
Rjadka 15:
}}
 
'''Uralske rěče''' tworja samostatnu rěčnu swójbu, kotrejž přisłuša 24 mil.milionow wobydlerjow srjedźnej, sewjernej a wuchodnej [[Europa|Europy]]. Wosebje rěči so je we [[Finska|Finskej]], [[Madźarska|Madźarskej]], [[Estiska|Estiskej]] a [[Ruska|Ruskej]].
 
== Přiznamjenja ==
Někotre přiznamjenja tutych rěčow su:
 
* Susu [[Rěčna typologija|syntetiske rěče]]
* Častečaste wužiwanje njewotwisnych [[sufiks]]ow
* Wulkawulka ličba [[pad (gramatika)|padow]]
* [[Wokalnawokalna harmonija]] (faluje wšak na př. w estišćinje)
* Žadynžkuližadynžkuli gramatiski [[genus]]
* Zaza [[negacija|negaciju]] eksistuje w najwjace rěčach [[fleksija|flektujomny]] [[pomocny werb]].
 
== Pradomizna ==
Domizna zhromadneje maćeršćiny wšěch uralskich rěčow, tuž ''protouralšćiny'', ležeše najskerje w centralnym abo južnym Uralskim regionje. Tuta předpokładowana [[pradomizna]] bě rozsudna za pomjenowanje rěčneje swójby. Proces wotdźělowanja jednotliwych uralskich skupinow a jich připućowanja do pózdnišich sydlenskich teritorijow je před něhdźe 5000 lětami započał.
 
== Wědomosć ==
Rjadka 37:
 
* '''[[Madźaršćina]]''', 14,5 mio. rěčnikow, narodna rěč [[Madźarska|Madźarskeje]]
* '''[[Finšćina]]''' (finsce '''Suomi'''), 6 Mio., Narodnanarodna rěč [[Finska|Finskeje]]
* '''[[Estišćina]]''', 1,1 mio., narodna rěč [[Estiska|Estiskeje]]
* '''[[Mordwinske rěče]]''', 1,1 mio., Ruska, [[MordwiniskaMordwinska]] (warjeteće ersjanišćina a mokšanišćina)
* '''[[Mari (rěč)|Mari]]''' abo '''čeremisišćina''', 600.000, Ruska, Republikarepublika [[Mari El]]
* '''[[Udmurtiske rěče]]''', 550.000, Ruska, [[Udmurtiska]]
* '''[[Komi (rěč)|Komi]]''', 400.000, Ruska, [[Republika Komi]] (warjeteće syrjenišćina a permjakišćina)
Rjadka 56:
Najznaćiše finougriske rěče su [[madźaršćina]] (14,5 mio. rěčnikow), [[finšćina]] (6 mio.) a [[estišćina]] (1,1 mio.). Tute tři su tež jeničke uralske rěče ze statusom [[narodna rěč|narodneje rěče]].
 
[[Samišćina]] (prjedawše pomjenowanje „lapšćina“ bu wot Samow wotpokazowane; ''Lappe'' pochadźa ze šwedšćiny a woznamjenja ‘lumpy’ abo ‘zapłata’) twori skupinu 10 rěčow z něhdźe 35.000 rěčnikami, kotřiž so wosebje w [[Norwegska|Norwegskej]] a [[Šwedska|Šwedskej]], ale tež w [[Finska|Finskej]] a [[Ruska|Ruskej]] na połkupje Kola rěča. [[Liwišćina]] je nimale mortwa, Finsčinjefinšćinje blisko přiwuzna rěč w [[Letiska|Letiskej]]. Wšě druhe uralske rěče su rozšěrjene w dźensnišej Ruskej.
 
Najprjedy přidruža so Estišćinje w Ruskej w šěrokim pasmje hač do połkupy Kola rěče [[wotišćina]], [[ingrišćina]] (wobě nimale mortwej), [[wepsišćina]] (8.000 rěčow) a [[karelšćina]] (70.000, Awtonomnaawtonomna republika [[Republika Karelska|Karelska]]). W centralnym wolzynym teritoriju su w swójskich awtonomnych republikach [[mordwinišćinamordwinšćina]] (z 1,1 mio. rěčnikami najwjetša uralska rěč Ruskeje), [[Marišćinamarišćina]] resp. čeremisišćina (600.000 rěčnikow) a [[udmurtišćinaudmurtšćina]] (600.000). Dale na sewjer so [[Komikomišćina]] z warietetomaj [[syrjenišćina]] a [[permjakišćina]] přidruži, kotrejž hromadźe něhdźe 500.000 rěčnikow matej. Někotri awtorojo syrjenišćinu a permjakišćinu za separatnej rěči maja.
 
Na wuchod [[Ural (horiny)|Urala]] so w [[Ob]]skim regionje wobě ob-ugriskej rěči [[chantišćina]] (abo wuchodnojakišćina, 15.000 rěčnikow) a [[mansišćina]] (abo wogulišćina, 5.000 rěčnikow) we swójskim awtonomnym wokrjesu (''Okrug'') Chantow a Mansow rěčatej. Stej najbliše přiwuznej z daloko zdalenej madźaršćinu a tworitej z tutej ugrisku podskupinu.
Rjadka 65:
Najebać sowjetskeje zasydlowanskeje politiki zdźěla nomadisce wostajace [[Samojediske ludy|Samojedźa]] wobydla w na sewjer [[Ruska|Ruskeje]] hoberski teritorij wot [[Běłe morjo|Běłeho morja]] hač do [[Połkupa Taimyr|połkupy Taimyr]]. Něhdźe 41.000 [[Nency|Nencow]] abo Jurakow zdaloka wjetši dźěl Samojedow předstaja. Woni tworja w tři awtonomnych wobwodach ([[awtonomny wokrjes Nencow]], [[awtonomny wokrjes Jamal-Nencow]] a w prjedawšim [[awtonomny wokrjes Taimyr|awtonomnym wokrjesu Taimyr]]) titularny narod, nimo toho wobydla něhdźe 1.200 lěsnych Nencow w [[awtonomny wokrjes Chantow a Mansow|awtonomnym wokrjesu Chantow a Mansow]] a něhdźe 8.000 w [[Oblasć Archangelsk|oblasći Archangelsk]]. Hišće 27.000 wosobow, tuž nehdźe 70 % Nencow, rěči jich maćeršćinu, [[nenciska rěč|nencisku rěč]]. Blisko přiwuzni [[Ency (narod)|Ency]] při wuliwje [[Jenisej]]a su jenož hišće něhdźe 230, wot kotrychž hišće něhdźe 100 staršich wosobow [[Enciska rěč|encisku rěč]] rěči.
 
Na sewjer a na juh so [[Nganasanojo]] přidružeja, wot kotrychž nehdźe 1.000 [[Nganasaniska rěč|ngasanisku rěč]] rěči, a na juhowuchod w regionje srjedźneho Oba wobydla [[Selkupojo]] z 2.000 rěčnikami [[Selkupiska rěč|selkupiskeje rěče]]. Juhosamojediskej rěči [[matorišćina]] a [[Kamasiska rěč|kamasišćina]] stej mortwej. Matorišćina bu w zažnym 19. lětstotku wot [[Turkowske rěče|Turkowskeje rěče]] wutłóčena; wona bu pak před tym přez intensiwne linguistiske pólne slědźenje spřistupnjena. Posledni rěčnik Kamasišćinykamasišćiny je w lěće 1989 wumrěł.
 
== Uralske rěče a jich klasifikacija ==
Stawizny a aktualna diskusija [[genetiska přiwuznosć (linguistika)|genetiskeje přiwuznosće]] uralskich rěčow so deleka nadrobnje wopisuje. Dokelž aktualna wědomostna diskusija diwergěrowace přistupy za nutřkowne rozčłonkowanje uralskich rěčow poskićuje – wosebje za finougrisku hałuzu –, złožuje so tam do dalokeje měry na „tradicionalnu“ klasifikaciju, kotraž so wot najwjace slědźerjow faworizuje.
 
Wězo je trjeba so po přezjednosći najwuznamnišich finougristow jednota ''finsko-wolzynych rěčow'' (zjednoćenje wot mordwinišćinymordwinšćiny a marišćiny) spušćić. Tež prjedy předpokładowana jednota ''finsko-samiskich rěčow'' so wot někotrych slědźerjow hižo njezastupuje, tak zo wobě separatnej skupinje znutřka finsko-permskich rěčow stej. Dóńdźemy potom k slědowacej genetiskej strukturje uralskeje rěčneje swójby:
 
=== Genetiska struktura ===
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije