Uralske rěče: Rozdźěl mjez wersijomaj

Inhalt gelöscht Inhalt hinzugefügt
Qatan (diskusija | přinoški)
SKeine Bearbeitungszusammenfassung
Qatan (diskusija | přinoški)
Rjadka 144:
Zaćišć wot [[Genetiska přiwuznosć (linguistika)|stopjenja přiwuznosće]] jednotliwych uralskich rěčow dadźa slědowace tabele z wubranymi uralskimi [[słowne runicy|słownymi runicami]]. Wone pokazuja na prěni pohlad, zo finšćina a estišćina stej jara blisko přiwuznej a zo so samojediska nencišćina – najebać spóznajomneje přiwuznosće – wot njeju jara wotchiluje. Wosebita bliskosć chantišćiny k madźaršćinje – wobě stej ugriskej rěči – njewotwodźuje so bjeze wšeho z tabele, ale pokazuje so hakle při zasadźenju bóle subtilnych linguistiskich technikow.
 
Hłownej žórle tutych tabelow stej "Uralische„Uralisches Etymologische Wörterbuch"Wörterbuch“ wot Károly Rédei (1988) a deleka naspomnjeny eksterny wotkaz. Rekonstrukcija uralskich abo finougriskich formow slěduje tola nowšemu systemej Pekka Sammallahti’a. W druhej rjadce su často wužiwane alternatiwne mjena rěčow resp. jich skrótšenki podate. Podaće „(FU)“ za rekonstruowanej formu woznamjenja, zo tuta słowna runica je jenož we finougrišćinje dokładźena, ale nic w samojedišćinje. Je tuž rekonstruowana ''protofinougriska'' forma. Cyłouralske słowne runicy su relatiwnje zrědka; najebać toho je přisłušnosć samojediskich rěčow k uralšćinje bjez dwěla.
 
=== Uralske słowne runicy I: Substantiwy ===
Rjadka 163:
! Nenc.
! Selk.
! rowspan="2" | Proto-Uralšćina
|-
| ''altern.''
Rjadka 178:
| ''Jurak''
|
| '''Ural.'''
|-
| žiła, ćećel
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije