Maćeršćina: Rozdźěl mjez wersijomaj
Inhalt gelöscht Inhalt hinzugefügt
S r2.6.4) (bot změnił: la:Patrius sermo |
přełožk schowaneho teksta, -{{bu wobdźěłany}} |
||
Rjadka 1:
Jako '''maćeršćinu''' woznamjenja w zažnym dźěćatstwje bjez formalneje [[wučba|wučby]] wuknjenu rěč, [[prěnja rěč|prěnju rěč]]. Tuta zašćěpi w jeje zwukowej podobje a [[Gramatika|gramatiskej]] strukturje tak hłuboko, zo rěčnicy jich maćeršćina do dalokeje měry zawtomatizowanje wobknježa. W cyłku njemóže něhdźe wot [[puberta|puberty]] žana druha rěč tute městno wjace wobsadźić. Kóždy nic na wosebje rěčnu słabosć chorowacy čłowjek nawuknje w tutym času w jeho wokolinje přewažowacu rěč w samsnej perfektnosći kaž předchadna [[generacija]].
Zeile 9 ⟶ 8:
W [[Zjednoćene staty Ameriki|Zjednoćenych statow Ameriki]], ale tež w druhich dźělach swěta, so hodźi [[tendenca]] wobkedźbować, kóždu wosobu, kotraž ma chětro wužitne znajomosće w [[cuza rěč|cuzej rěči]], jako „[[bilingualna]]“ abo „[[multilingualna]]“ woznamjenić. Rěčopolitisce to so móže jako pospyt wobhladać, woprawdźitu wjacerěčnosć wulkich skupin wobydlerstwa, kotrež nimo rěče majority druhu maćeršćinu rěča, w poměrje k jako idealizowanje zapřijomnej a jenož myslenej jednorěčnosći powyšić. W [[Němska|Němskej]] to mjez druhim na [[migrant]]owych skupin powójnoweje doby přitrjechi.
Bilingualnosć w eksaktnym woznamje rěka, zo so [[druha rěč]] z runje tajkej wysokej [[Kompetenca (rěčespyt)|kompetencu]] kaž maćeršćina rěči.
Po spóznaćach neurowědomostneho instituta w [[La Jolla]] pječa hudźba komponista rěčnu melodiju jeho maćeršćiny wotražuje. Maćeršćina da jeje charakteristiski raz po tutym slědźenskim wuslědku tuž tež hudźbje kraja. Jeli so rozeznawa na přikład wysokosć tona jedyn na druhi sćěhowaceju złóžkow we potrjechenej rěči sylnje, da pokaza tež hudźba wurazne skoki tonow<!--Tonsprünge-->.
[[af:Moedertaal]]
|