Wokalna harmonija: Rozdźěl mjez wersijomaj

Inhalt gelöscht Inhalt hinzugefügt
S →‎Mongolšćina: korektura
→‎Turkowšćina: dodawk, formatěrowanje
Rjadka 7:
=== Altajske rěče ===
==== Turkowšćina ====
{| class="infobox bordered"
W [[turkowšćina|turkowšćinje]] dwě warianće wokalneje harmonije wustupujetej. A to tak mjenowana "małka wokalna harmonija" (z wokalomaj "a" a "e") a "wulka wokalna harmonija" (z wokalemi "i", "ı", "u" a "ü").
|-
|+ Wokale w Turkowšćinje
|-
|
! colspan="2" | Prědnje
! colspan="2" | Zadnje
|-
|
! Njekulojćene
! Kulojćene
! Njekulojćene
! Kulojćene
|-
! Wysoke
| i
| ü
| ı
| u
|-
! Niske
| e
| ö
| a
| | o
|}
[[Turkowšćina]] ma wósom wokalow a rozeznawa je po dwěmaj přiznamjenjomaj, a to [±prědnje] a [±kulojćene].
 
W [[turkowšćina|turkowšćinje]] dwě warianće wokalneje harmonije wustupujetej. A to tak mjenowana "małka wokalna harmonija" (z wokalomaj "a" a "e", turkowsce ''küçük sesliler uyumu'') a "wulka wokalna harmonija" (z wokalemi "i", "ı", "u" a "ü", turkowsce ''büyük sesliler uyumu'').
 
; Małka wokalna harmonija
* Po wokalach '''e''', '''i''', '''ö''' a '''ü''' sćěhuje '''e''' w sufiksu, mjeztym zo po wokalach '''a''', '''ı''', '''o''' a '''u''' sćěhuje '''a'''.
Sćěhowace sufiksy małku wokalnu harmoniju wjedu:
{| class="prettytable"
* -lar a -ler ([[plural]]ny sufiks) Na př. at'''lar''' "konje", ev'''ler''' "domy".
! Funkcija
* -de, -da ([[lokatiw]]). Na př. Berlin'''de''' "w Berlinje", vapur'''da''' "na łódźi"
! Prědnje
* -ecek, -acak ([[futur]]) Na pr. Gel'''ecek''' "Wón/wona budźe přińć.", Çıǧ'''acak'''. "Wón/wona budźe won hić/přińć."
! Přikład
* -mek, -mak ([[infinitiw]]) Na př. Gel'''mek''' "přińć", çık'''mak''' "won hić/přińć."
! Woznam
* -en, -an ([[particip]]) Na př. Gel'''en'''. "přińducy", çıǧ'''an''' "won ducy/přińducy"
! Zadnje
* -(y)erek, -(y)arak ([[konwerb]]owa kóncowka runočasnosće) Gel'''erek''' "přińdźo", çıǧ'''arak''' "won přińdźo"
! Přikład
* -se, -sa ([[kondicional]]) Na př. Gel'''se''' "jeli přińdźe", çık'''sa''' "jeli won přińdźe"
! Woznam
! Komentar
|-
| [[plural]]ny sufiks
| -ler
| ev'''ler'''
| domy
| -lar
| at'''lar'''
| konje
|
|-
| [[lokatiw]]
| -de
| Berlin'''de'''
| w Berlinje
| -da
| vapur'''da'''
| na łódźi
|
|-
| [[futur]]
| -ecek
| Gel'''ecek'''
| Wón/wona budźe přińć.
| -acak
| Çıǧ'''acak'''.
| Wón/wona budźe won hić/přińć.
|
|-
| [[infinitiw]]
| -mek
| Gel'''mek'''
| přińć
| -mak
| çık'''mak'''
| won hić/přińć.
|
|-
| [[particip]]
| -en
| Gel'''en'''.
| přińducy
| -an
| çıǧ'''an'''
| won ducy/přińducy
|
|-
| [[konwerb]]<br />runočasnosće
| -(y)erek
| Gel'''erek'''
| přińdźo
| -(y)arak
| çıǧ'''arak'''
| won přińdźo
|
|-
| [[kondicional]]
| -se
| Gel'''se'''
| jeli přińdźe
| -sa
| çık'''sa'''
| jeli won přińdźe
|
|}
 
; Wulka wokalna harmonija
* Po wokalomaj '''e''' a '''i''' sćěhuje '''i''', po wokalomaj '''ö''' a '''ü''' sćěhuje '''ü''', po wokalomaj '''a''' a '''ı''' sćěhuje '''ı''' a po wokalomaj '''o''' a '''u''' sćêhujesćěhuje '''u'''.
Sćěhowace sufiksy wulku wokalnu harmoniju wjedu:
* -li, -lı, -lu, -lü Na př. Berlin'''li''' "Berlinjan; Berlinski", Roma'''lı''' "Romjan, romski", Köln'''lü'''
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije