Předłoha:Nastawk měsaca: Rozdźěl mjez wersijomaj

Inhalt gelöscht Inhalt hinzugefügt
S interwiki
Alojs (diskusija | přinoški)
nastawk měsaca julij
Rjadka 1:
[[Image:Niger-Congo Dalmatian language map bgiu.pngjpg |right|150px]]
'''Dalmatišćina''' je mortwa wuchodoromanska rěč, kotraž rěčeše so na přibrjohu [[Dalmaciska|Dalmaciskeje]] w městach Zadar (dalmatisce ''Jadera''), Trogir (''Tragur''), Split (''Spalatro''), Dubrovnik (''Raugia'') a Kotor (''Cattaro'') a na bliskich kupach Krk (''Vikla''), Cres (''Crepsa'') a Rab (''Arba''). Mjez wuchodoromanskimi rěčemi běše dalmatišćina bliša [[italšćina|italšćinje]] hač [[rumunšćina|rumunšćinje]]. Dalmatišćina dźěleše so do dweju narěčow, mjenujcy do ''sewjerneje'' abo ''vegliotskeje'' (wužiwaneje na kupje Krk/Vikla) a ''južneje'' abo ''raguskeje'', kotrejž bě tež narěč dźensnišeho města Zadar jara bliska. W najwuznamnišich bywšich sydlišćach rěčnikow dalmatišćiny wužiwa so dźensa [[Chorwatšćina|chorwatšćina]].
'''Bantuske rěče''' je rěčna swójba w srjedźišću a juhu Afriki. Wone tworja podskupinu Volta-Kongo-hałuza [[afriske rěče|afriskich]] [[Niger-Kongo-rěče|Niger-Kongo-rěčow]]. Eksistuja něhdźe 500 Bantuskich rěčow, kotrež so wot něhdźe 200 Mio. čłowjekow rěča. Wone su w cyłej srjedźnej a južnej [[Afrika|Africe]] rozšěrjene a tam we wšěch statach najwjetšo rěčane rěče, jeli so samo jako [[hamtska rěč]] najčasćišo hišće [[jendźelšćina]], [[francošćina]] abo [[portugalšćina]] wužiwaja.
W sewjerozapadźe mjezuje [[Bantu]]-teritorij z zbytnimi Niger-Kongo-rěčemi, w sewjerowuchodźe z [[nilosahariske rěče|nilosahariskimi]] a [[afroaziatiske rěče|afroaziatiskimi]] (dokładnišo [[kušitiske rěče|kušitiskimi]]) rěčemi. W juhozapadźe tworja [[Khoisan-rěče]] [[enklawa|enklawu]] Bantu-teritorija (hlej mapu). Wědomosć wo Banturěčach a z tym zwjazane kultury a ludow so '''Bantuistika''' mjenuje. Wona je dźěl '''[[afrikanistika|afrikanistiki]]'''.
 
<small>[[Bantuske rěčeDalmatišćina|wjace]]</small>
 
<noinclude>
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije