Wobrotnik je jedyn z dweju geografiskeju šěrokostnikow, kotrejž so namakatej na 23°26'16" sewjerneje respektiwnje južneje šěriny a kotrejž stej hranicy za słónčnu čaru na zemi. Wobrotnikaj běžitej 2600 kilometrow sewjernje respektiwnje južnje ekwatora. Mjez wobrotnikomaj leža tropy, potajkim tute kónčiny zemje, kotrež buchu klimatisce wobwliwowane přez cenit słónca.

Słónco steji w ceniće (spóznajomnje na sćinje palmy)

Přeco na dnju zawróta słónca (20./21. junija resp. 20./21. decembra) docpěje słónco na sewjernej resp. južnej połkuli při wobrotnikomaj cenit. Tuž steji słónco na najwyšim dypku a padorunje stejacy kij njeby ničo zaćěmnił. Zwonka tropow – na přikład w Europje – słónco ženje w ceniće njesteji.

Sewjerny wobrotnik rěka po codiakalnym znamjenju tež „wobrotnik raka“, južny wobrotnik wotpowědnje tomu „wobrotnik skalneho kozoła“.

Tropiskej počasaj – dešćowy a suchi čas – stej wotwisnej wot stejnišća słónca na njebju.

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije